U 2007. u Srbiji se desilo 60.000 saobracajnih nesreca u kojima je nastradalo 950 osoba, a 14.000 lakse ili teze povredeno.

Ukupno jedna trecina svih saobracajnih nezgoda desi se zbog prekoracenja ili neprilagodene brzine. Vazan element sigurnosti je i vezivanje pojasa. Zbog toga strucnjaci pozivaju sve ucesnike u saobracaju da urade makar ono sto zavisi od njih – da se vežu dok voze i da paze na brzinu.

Sudar pri brzini od 60 kilometara na sat jednak je udarcu u zemlju posle pada s petog sprata. Ako neko misli da moze da preživi takav pad, onda ne mora ni da se vezuje, upozorava profesor Saobracajnog fakulteta Milan Vujanic.

"Brzina i pojas su one stvari koje vozac sam bira. Zbog toga apelujem prvo na te dve stvari, a posle cemo videti sta tu moze da uradi drustvo, politika, mediji i mi. Ako vozilo udari pesaka sa 60 kilometara na sat, njegova verovatnoca da strada je 80 odsto, ako ga udarimo sa 50 na sat, njegova verovatnoca je 60 odsto da ce stradati", kaze Vujanic, koji je i predsednik Komiteta za bezbednost saobracaja.

Stucnjaci smatraju da bi samo dosledna primena Zakona o bezbednosti u saobracaju, bez ikakvog dodatnog angazovanja policije, smanjila broj nezgoda za 25 do 35 odsto, što znaci 250 do 350 spasenih života. Naravno, podjednako važnu ulogu imaju i preduzeca za projektovanje, izgradnju i odrzavanje puteva.

"Ako se na nekom putu, recimo na Ibarskoj magistrali, na jednoj deonici dogada 80 nezgoda za pet godina, a na drugoj samo jedna ili nijedna, onda me ne mozete ubediti da su u pitanju vozaci, vozila, atmosferski uslovi ili bilo sta drugo, jer naprosto, takva drasticna razlika je posledica nekih elemenata puta", kaže Vujanic.

On smatra i da bi policija morala da intenzivira kontrolisanje brzine na putevima, i to pre svega, na kriticnim tackama, kao i da bi morala pojacano da kontrolise da li vozaci vezuju pojas. Tokom 2002. godine, kada su povecane kazne i kada je kontrola bila rigoroznija, na putevima u Srbiji stradalo je 428 vozaca manje nego 2001

Najviše stradaju mladi

Potresne slike havarisanih automobila na naslovnim stranama novina bile su svakodnevnica u 2007 godini - u saobracajnoj policiji kazu da je 2007. bila najtragicnija u poslednjih deset godina. U saobracajnim nesrecama najvise su stradali mladi izmedu 20 i 28 godina.

Jedna od najtezih nesreca ove godine se desila na putu za Kikindu, kada su poginule cetiri medicinske sestre i dva vozaca Doma zdravlja u Senti, a za sada jos uvek nije poznato ko je krivac za tu nesrecu.

Svakog dana u proseku na putevima u Srbiji poginu tri osobe, a u više od 80 odsto slucajeva za nezgodu je krivo ponasanje coveka.

Alkohol je najstarija i najpopularnija droga u ljudskom drustvu, a vise od 65 odsto tinejdzera kaze da su ga prvi put pili u sopstvenoj kuci. Svetske statistike pokazuju da su saobracajne nesrece vodeci uzrok smrti u populaciji izmedu sest i 33 godine, a nesrece ciji je uzrok alkohol na prvom su mestu smrtnosti tinejdzera.
U svietu, svakih pola sata jedan covek gine, a svaki minut bude povredjen u saobracajnoj nesreci.